József Margitai

Josip Margitaj (Margitai József, rođ. Jožef Majhen, ponegdje Majhon) (Črenšovci, 9. ožujka, 1854. – Budimpešta, 6. lipnja, 1934.) hrvatski je pisac, učitelj, političar, propagandist, mađaron.

Rođen je bio u današnjom Prekmurju (Slovenska krajina) kod Lendave. Otac mu je bio Franc (Franjo) Majhen, pučki učitelj iz Međimurja, a majka je bila Ana Titler. Njegovi obitelji su se odselili u Međimurje u Sveti Martin. 1878. godine je promijenio svoje prezime na Margitai/Margitaj. Pohađao je gimnaziju u Velikoj Kaniži, učiteljske škole u Čurguju i Budimpešti. Po privatnom tečaju je postao učitelj glazbe. 1873. godine u Selnici je bio učitelj, ranije u Čakovcu, 1879. godine već je on obrazovao učitelje. Kasnije je postao učitelj pjevanja na Državnoj Učiteljskoj školi u Čakovcu, od 1890. godine već ravnatelj ove škole.

1880. godine je započeo svoju propagandu protiv Hrvata: mađarizaciju Međimurja. Margitaj je izmislio ideju medjimurskog jezika, koji ni hrvatski jezik, ali odjeljna jezična porodica. Margitaj je i poricao, da međimursko-kajkavsko narječje ima sličnost ili istovjetnost sa kajkavštinom. Po Margitaju Međimurci su uvijek na međimurštini pisali, ovdje argumentira i na Mihajla Bučića, koji je u 16. stoljeću pisao knjige, koje su imele međimurske elemente, a Bučić je zvao svoj jezik za hrvatski. Margitajove tvrdnje nemaju jezične vjerodostojnosti, baš nacionalističnu i šovinističnu pozadinu. Margitaj je bio rođen među Slovenci, u ovom zavičaju su u 20. stoljeću također rabili lokalni prekomurskoslovenski jezik, koji je vrlo sličan kajkavskomu narječju i u prvom redu međimurskomu narječju. Margitaj je pisao mnoge knjige na međimurskem narječju i mađarskom jeziku. Svoj program o međimurskom književnom jeziku je bio zašto neozbiljan, jer se ni trudio čuvati ili širiti narodnog jezika. Ostvario je dvojezični mađarsko-međimurski časopis Megyimurje/Muraköz, koji je bio glavni kordinator mađaronske propagande. Osim toga imao je kalendar Megyimurszki kolendar. Margitaj na medjimurszkom jeziku samo pobožna ili mađaronska djela je pisao, u kojih još i kudio Hrvate i Hrvatsku. Samo toliko je htio Margitaj, da Međimurci možeju razumjeti, zašto im je potrebna mađarizacija. Ako mjerimo Margitajov međimurski jezik sa prekomurskim jezikom, možemo vidjeti, da prekomurski autori su se trudili ostvariti gospodarske i druge terminologije, te prekomursku beletristiku. Margitaj je samo mađarsku kulturu i povijest slavio, tvrdio, da Hrvati i Međimurci nemaju povijesti. Podupirao je postavljenje spomenika o Nikoli Zrinskiju u Čakovcu, o kojem je i tvrdio, da je bio Mađar.

Mađarskoj vladi je predložio

- odvojiti Međimurje od zagrebačke nadbiskupije i priključiti biskupiji Veszprém

- Mađare naseliti u Međimurje

- Međimurska dijeta i djelatnike poslati u Mađarsku, da možeju se naučiti mađarski jezik

- goniti pristaše hrvatske nacionalne ideje

- zabraniti knjige i časopise na hrvatskom jeziku

Margitaj se je trudio uvjeriti vanjske osobe, da svi Međimurci bez iznimke podupiraju Mađare i mađarizaciju, i mrziju hrvatske panslaviste. Zavaravao je ljudi, da papa Lav XIII. također istupi u obranu Mađarske i je protiv Hrvatske. Po Margitaju Međimurje počinja se razvijati, ako se Medimurci asimiliraju.

Po prvom svjetskom ratu hrvatski nacionalizam je i razgorjeo u Međimurju. Zbog ljutih meteža i hrvatskog umarširanja Margitaj je morao pobjeći u Mađarsku.

• Horvát nyelvtan (Hrvatska gramatika), 1881.-1884.
• Muraközi horvát olvasókönyv (Međimurska čitanka), 1882.-1884.
• A szombathelyi magyar póttanfolyamokról és még valami a magyarosításról (O sambotelskih pomoćnih tečajama i o mađarizaciji), 1882.
• Magyar gyermekdalok a nem magyar ajkú iskolák számára (Mađarske dječje pevke za mađarske škole), 1884.
• Muraközi magyar olvasókönyv (Međimursko-mađarska čitanka), 1884.
• Dobre knjige/Jó könyvek a muraközi nép számára 1885.
• Mali katekizmuš (Mali katekizam), 1885.
• Veliki katekizmuš (Veliki katekizam), 1886.
• Biblička poveztnica (Mali biblički naputak), 1886.
• Rövid zsebszótár. Segédkönyv a horvát és magyar nyelv megtanulására (Kratak džepni rječnik. Pomoćna knjiga za učenje hrvatskog i mađarskog jezika), 1887.-1889.
• Vezérkönyv a magyar írás és olvasás tanításához a horvát és vendajkú iskolákban (Glavna knjiga za čitanje i pisanje u hrvatskih i vendskih/prekomurskih školama), 1896.
• A csánytornyai m. kir. állami tanítóképző-intézet története és jelen állapotának ismertetése (Povijest deržavne učiteljske škole u Čakovcu i sadašnja stanja), 1896.
• Magyar ABC és olvasókönyv a muraközi népiskolák számára (Mađarski abecedar i čitanka za međimurske osnovne škole), 1896.
• Magyar ABC a vend népi iskolák számára (Mađarski abecedar za vendske/prekomurske škole), 1896.
• Értekezések a tanügy köréből (Rasprava o nastavi), 1898.
• Gyermekdalok a népiskolák számára (Dječje pevke za osnovne škole), 1898.

• Vladimir Kalšan–Janko Kalšan: Međimurski biografski leksikon, Čakovec 2012. ISBN 978-953-98293-2-0
• Megyimurszki-szlovenszki – Nevjerojatna sudbina "međimurskoga jezika" (1. dio), Kaj časopis za književnost, umjetnost, kulturu 1-2, Zagreb 2018. ISNN 0453-1116

• Szinnyei József: Magyar írók élete és munkái – Margitai József
• Magyar Életrajzi Index
• Horvátországi magyarság (2011)
• Vladimir Kalšan mr. sc.: Međimurje 1918. i 1919. godine
• Neverjetna usoda medžimurskega »jezika« (dlib.si)