Ante Kronja
Quick Facts
Biography
Ante Kronja "Čenčo" (Šibenik, 5. svibnja 1915. - Beograd, 2. srpnja 1985.), kontraadmiral JRM i nositelj naslova narodnog heroja
Rodom Arbanas.1941. pristupio NOVJ i KPJ. U ratu je bio politički komesar bataljuna, pomoćnik političkog komesara Četvrte operativne zone, politički komesar 1. dalmatinske proleterske brigade i dr. Poslije rata završio je Višu vojno-pomorsku akademiju JNA i bio među ostalim načelnik Vojno-pomorskog školskoga centra JNA.
Napisao s Mirkom Novovićem, Bogdanom Stuparom i Vasom Đapićem Prva dalmatinska proleterska NOU brigada, Beograd. Član uredničkog odbora zbornika Spomenici revolucije - zbornik spomenika revolucija 1945. godine povodom 35. godišnjice oslobođenja zemlje, 36. godišnjice oslobođenja Šibenika i šibenske komune, Šibenik 1980.
Kronju je dopao jedan delikatni zadatak objašnjavanja događaja narodu. Kad se zbio u bejrutskoj četvrti Sabra i izbjegličkome logoru Shatila na jugu libanonskoga glavnoga grada masakr civila u režiji i izvedbi kršćanskih falangista 16. do 18. rujna 1982., s mnogih strana krenule su optužbe da odgovornost za taj masovni zločin snosi i tadašnji izraelski ministar obrane general Ariel Sharon, s obzirom na to da u to vrijeme Libanon bio pod izraelskom okupacijom. Pritisnuta međunarodnom javnošću za rasvjetljavanje svih okolnosti masakra, izraelska je vlada osnovala je istražnu komisiju kojoj je predsjedavao predsjednik Vrhovnog suda Yitzhak Kahan i to je povjerenstvo zaključilo da je "Sharon osobno odgovoran jer je zanemario mogućnost krvoprolića i osvete te zbog nepoduzimanja odgovarajućih mjera da bi se krvoproliće spriječilo". Kontraadmirala Antu Kronju zapalo održati prigodni govor, samo nekoliko dana nakon tog masakra na velikome skupu omladine Splita na Prokurativama. Miting je brzo završen nakon Kronjina gafa, kad je Sharonu krivo izgovorio ime izgovorivši "Šaran": “Drugovi i drugarice, mi s ovega mista moramo reć svoje odlučno ne generalu Šaranu!”. Zbog sveopćeg nastalog smijeha puštena je glazba i skup je uskoro bio gotov.
Izvori
- ↑ Imehrvatsko
- ↑ Vojna enciklopedija, 2. izd., 1978, sv. 4, str. 725
- ↑ Slobodna Dalmacija Ivica Ivanišević: Ivica Ivanišević: Cijena korote Tomislava Karamarka, 19. siječnja 2014. (pristupljeno 2. listopada 2016.)