Stjepan Tomaš
Quick Facts
Biography
Stjepan Tomaš (Nova Bukovica, 2. siječnja 1947.) hrvatski je književnik. Živi i radi u Osijeku.
Piše romane, drame, kratke priče, pripovijetke i radio-drame za djecu i odrasle. Književnim radom se bavi od 1971. godine.
Životopis
Završio je gimnaziju uNašicama i diplomirao jugoslavensku književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Živi i radi u Osijeku. Piše pripovijetke, romane i drame za djecu i odrasle.
Sedamdesetih godina 20. stoljeća radio je kao profesor hrvatskog jezika u Srednjoškolskom centru u Belom Manastiru (kasnije Centar za usmjereno obrazovanje /CUO/ "Bratstvo-jedinstvo"). Od 1973. do 1977. bio je urednik školskog lista Baranjski srednjoškolac.
Do sad je objavio devetnaest knjiga: trinaest za odrasle i šest za djecu. Više je puta nagrađivan. Najuglednije su mu: nagrade Grigor Vitez (1978.) za najbolju dječju knjigu te nagrada K. Š. Gjalski (2001.) za knjigu pripovijedaka Odnekud dolaze sanjari.
Djela
- Sveti bunar, 1972.
- Građani u prvom koljenu, 1975.
- Tko kuca otvorit će mu se, 1975.
- Ljubav je moja golub začuđeni, zbornik (uredili Stjepan Tomaš i Davorin Taslidžić), 1976.
- Taninska četvrt , roman, 1980.
- Moljac i noćni čuvar, 1982.
- Smrtna ura, pripovijetke, 1983.
- Dobar dan, tata , 1987.
- Život u provinciji , 1989.
- Anđeli na vrhu igle, 1990.
- Halo, ovdje komandosi, 1991.
- Pomirenje , 1991.
- Gdje stanuje Hrvatska?, 1992.
- Moj tata spava s anđelima, 1992.
- Pričaj mi o Jugoslaviji, radio komedija, 1992.
- Mali ratni dnevnik, 1993.
- Đokina sela, crna komedija, 1993.
- Zlatousti , roman, 1993.
- Srpski bog Mars , 1995.
- Zlatousti ili tužni dom hrvatski, drama u 14 slika, 1995.
- Potemkinova sela, radio drama, 1997.
- Emigranti, roman, 1998.
- Drame', 1999.
- Dvije priče', 1999.
- Lov na vještice, drama, 1999.
- Sveta vatra , 2000.
- Miruj, miruj, srce moje, 2001.
- Noćni posao, izabrane pripovijetke, 2001.
- Odnekud dolaze sanjari , 2001.
- Pas koji je čitao s usana , 2001.
- Sirove strasti., 2002.
- Izabrane pripovjetke, 2003.
- Dragoljubov san, 2004.
- Guslač od marcipana, 2004.
- Guslačeva smrt, 2004.
- Spomenik, 2004.
- Perzefonin poljubac , 2006.
- Židovski spomenik, 2006.
Ušao je u Antologiju hrvatske kratke priče prireditelja Miroslava Šicela, zbirku Božićne priče Božidara Petrača, te u izbor pjesničkih i proznih tekstova, te dokumenata o stvaranju neovisne, suverene države Hrvatske i o Domovinskom ratu 1990. - 1992. prireditelja Vlade Pandžića i Božidara Petrača Hrvatska lađa, antologiju priča "Večernjeg lista" 1964. - 1994. Hrvatska kratka priča u izboru Tomislava Sabljaka, izboru hrvatske fantastične proze Prodavaonica tajni Jasne Pogačnik i dr..
Neka djela su mu prevedena i na njemački, talijanski, mađarski, slovački, slovenski, makedonski i esperanto.
Zanimljivosti
Roman Mali ratni dnevnik je bio obveznom školskom lektirom za 6. razred od 1996., a onda su 2006. iz ogranka SKD Prosvjeta iz Donjeg Lapca (općine s većinskim srpskim stanovništvom), na inicijativu skupine roditelja uputili predstavku protiv te knjige ministru Primorcu, u kojoj su tražili "povlačenje te knjige iz obvezatne školske lektire jer je ksenofobična, puna govora mržnje i uvredljiva za srpsku manjinu u Hrvatskoj". Roman inače govori o djevojčici Cvijeti koja opisuje svoje doživljaje i zbivanja u opkoljenome Osijeku, odlaske u skloništa, spoznaje o broju poginulih i ranjenih sugrađana, slušanju priča o srušenim kućama u susjedstvu, cjelodnevnom popravljanju kuće od razaranja što su ga počinili velikosrbi itd..
Bilješke
- ↑ Duška Torbica (8. rujna 2011.). HAZU - Stjepan Tomaš - biografija. HAZU pristupljeno 5. kolovoza 2017.
- ↑ Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
- ↑ Fokus Stjepan Babić: O malome ratnome dnevniku, 8. prosinca 2006.
Dobitnici Nagrade Ksaver Šandor Gjalski za književnost | |
---|---|
Dobitnici Nagrade Ksaver Šandor Gjalski za književnost | |
Ivan Aralica (Put bez sna) •Iris Supek (Kraj svijeta počinje kihanjem) •Tatjana Arambašin Slišković (Čovjek koji je volio vlakove, čovjek koji je mrzio vlakove i druge priče s tračnica) •Irena Vrkljan (Svila, škare) •Pavao Pavličić (Trg slobode) •Hrvoje Hitrec (Ljubavi na crnom baršunu) •Dubravka Ugrešić (Forsiranje romana reke) •Nedjeljko Fabrio (Berenikina kosa) •Zvonimir Majdak (Krevet) •Goran Tribuson (Potonulo groblje) •Feđa Šehović (Svi kapetanovi brodolomi) •Dalibor Cvitan (Ervin i luđaci) •Miljenko Jergović (Sarajevski Marlboro) •Pavao Pavličić (Šapudl) •Višnja Stahuljak (Sjećanja) •Alenka Mirković-Nađ (91,6 Mhz glasom protiv topova) •Ratko Cvetnić (Kratki izlet, zapisi iz Domovinskog rata) •Goran Tribuson (Trava i korov) •Zoran Ferić (Anđeo u ofsajdu) •Stjepan Tomaš (Odnekud dolaze sanjari) •Nedjeljko Fabrio (Triemeron) •Josip Mlakić (Živi i mrtvi) •Renato Baretić (Osmi povjerenik) •Luko Paljetak (Skroviti vrt) •Igor Štiks (Elijahova stolica) •Sanja Lovrenčić (U potrazi za Ivanom) •Ivo Brešan (Katedrala) •Ratko Cvetnić (Polusan) •Ivana Šojat Kuči (Unterstadt) •Ivan Aralica (Carske kočije) •Nikola Đuretić (Almanah smrti i nestajanja) •Pavao Pavličić (Muzej revolucije) •Julijana Matanović (I na početku i na kraju bijaše kava) •Dubravko Jelačić Bužimski (Nezaboravne priče iz kavane Corso) •Željko Ivanković (Rat i sjećanje) •Kristian Novak (Ciganin, ali najljepši) | |
Ivan Aralica (Put bez sna) •Iris Supek (Kraj svijeta počinje kihanjem) •Tatjana Arambašin Slišković (Čovjek koji je volio vlakove, čovjek koji je mrzio vlakove i druge priče s tračnica) •Irena Vrkljan (Svila, škare) •Pavao Pavličić (Trg slobode) •Hrvoje Hitrec (Ljubavi na crnom baršunu) •Dubravka Ugrešić (Forsiranje romana reke) •Nedjeljko Fabrio (Berenikina kosa) •Zvonimir Majdak (Krevet) •Goran Tribuson (Potonulo groblje) •Feđa Šehović (Svi kapetanovi brodolomi) •Dalibor Cvitan (Ervin i luđaci) •Miljenko Jergović (Sarajevski Marlboro) •Pavao Pavličić (Šapudl) •Višnja Stahuljak (Sjećanja) •Alenka Mirković-Nađ (91,6 Mhz glasom protiv topova) •Ratko Cvetnić (Kratki izlet, zapisi iz Domovinskog rata) •Goran Tribuson (Trava i korov) •Zoran Ferić (Anđeo u ofsajdu) •Stjepan Tomaš (Odnekud dolaze sanjari) •Nedjeljko Fabrio (Triemeron) •Josip Mlakić (Živi i mrtvi) •Renato Baretić (Osmi povjerenik) •Luko Paljetak (Skroviti vrt) •Igor Štiks (Elijahova stolica) •Sanja Lovrenčić (U potrazi za Ivanom) •Ivo Brešan (Katedrala) •Ratko Cvetnić (Polusan) •Ivana Šojat Kuči (Unterstadt) •Ivan Aralica (Carske kočije) •Nikola Đuretić (Almanah smrti i nestajanja) •Pavao Pavličić (Muzej revolucije) •Julijana Matanović (I na početku i na kraju bijaše kava) •Dubravko Jelačić Bužimski (Nezaboravne priče iz kavane Corso) •Željko Ivanković (Rat i sjećanje) •Kristian Novak (Ciganin, ali najljepši) |