Frano Baras

Frano Baras je hrvatski romanist, publicist i esejist. Piše članke i zapise o starioj i novijoj prošlosti i sadašnjosti, područja Dalmacije, posebice o Splitu, zbog čega nosi naslov čuvara splitskog pamćenja. Živi u Splitu i na Madeiri.

Obrazovanje

Osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju završio je u Splitu, maturiravši 1950., francuski i talijanski jezik s književnošću diplomirao je 1956. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, usavršavao se na pariskom sveučilištu Sorbonni.

Pedagoški rad

Kao apsolvent 1954./55. predavao na Gimnaziji u Imotskome. Poslije diplomiranja i odsluženja vojnoga roka, uposlen u splitskome Narodnom sveučilištu kao referent za obrazovanje odraslih te upravitelj Škole stranih jezika 1958.-1966. Od 1973. Na Pedagoškoj akademiji u Splitu u zvanju profesora više škole predavaofrancuski jezik i književnost 1966.-1978., zatim do umirovljenja kao viši predavač na Filozofskom fakultetu u Zadru, OUR Split 1978.-1997.

Znanstveni, stručni i publicistički rad

Objavio je dvadesetak znanstvenih radova i više stotina publicističkih tekstova, među kojima studije o napoleonskoj upravi u Dalmaciji u Radovima Pedagoške akademije (1975., l977.), Zborniku Ekonomskog fakulteta(1976/77.), Kulturnoj baštini (1978., 1979.), Našim temama (1989.), Zborniku 290 godina Klasične gimnazije u Splitu (1990.), Građi i prilozima za povijest Dalmacije (2001.), ZbornikuDalmacija za Francuske uprave 1806.-1813. (2011.), Zborniku 'Kačić', 1993. i 2009.-11.

Pregledne članke o teroru splitskih autonomaša i borbi narodnjaka za uvođenje hrvatskog jezika u školama objavili su mu Kulturna baština, Hrvatski narodni preporod u Splitu (posebno izdanje) 1982., Mogućnosti 1982.

Književni rad

Pjesmama se javio u splitskom časopisu Književni Jadran (1952. i 1953.). Kraće prozne tekstove i dnevničke zapise objavljivao u časopisima objavljivao je, među inim, u časopisima Dubrovnik (1968.), Mogućnosti (1969.), Vidik (1978.), Hrvatski rukopis (1993, 1994.), [[Republika (časopis)|Republika (2008. i 2012.). Osobnasjećanja na Drugi svjetski rat (Ujedi rimske vučice, S teutoncima pod anglosaksonskim bombama) objavio u Hrvatskim obzorjima (1994, 1998, 1999.) a Dva ratna Božića u Sinju u Cetinskim vrilima (2003.).

Književne prijevode s romanskih jezika objavljivao u polumjesečniku Horizontu (1951.-1952.), Vjesniku u srijedu (1952.), zatim u Novela-filmu (1953., 1955. i 1956.), Narodnom listu (1956.) te u Mogućnostima (1958.–1967.).

Članke, putopise, feljtone, te kazališne kritike objavlivale su mu razne novine, među kojima Slobodna Dalmacija, 'Nedjeljna Dalmacija, Vjesnik, Telegram, Borba, Fokus, Večernji list, Hrvatsko slovo, te Vijenac.

Bio je urednik biblioteka: Kairos Narodnog sveučilišta u Splitu (1966.-1968.) i Posebnih izdanja Matice hrvatske - Split (1993.-1999.), te član uredništva: Karake (1987.-1990.), Kaštelanskog zbornika (1987.-1993.), Monografije HNK Split 1893.-1993. i Kulturne baštine (1993.-1998.).

Kazalište

U Parizu je 1963. proučavao upravno i umjetničko ustrojstvo pariskih kazališta.

Jedan je od pokretača splitskih avangardnih scena Komorna pozornica (1961.), Akroama-21 (1966.) i Kripta-70 (1970.).

U njegovu prijevodu izvedene su u Splitu drame Ljudski glas J. Cocteaua (1966.) i Sluškinje J. Genêta (1970.).

Bio je kazališni kritičar Slobodne Dalmacije (1962.–1969.) i povremeno Borbe (1963., 1964., 1967.).

Bio je ravnatelj Drame splitskoga Hrvatskoga narodnog kazališta 1970.-1972 te voditelj dramskoga programa Splitskoga ljeta 1972. i 1973.

Društveni rad

Radni je član Matice hrvatske od 1963. te Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa.

Jedan je od članova-utemeljitelja splitskoga Društva francusko-jugoslavenskog prijateljstva (1984., od 1992. Udruge francusko-hrvatskog prijateljstva) te član upravnog odbora Alliance Française de Split (od 1994.).

Bio je član Komisije za imena ulica, trgova i spomenike Gradskog vijeća u Splitu (1991.-1995. i 2001.-2002.)te Odbora Splitskoga ljeta (1991.-1995.)

• Snovi za porculansku lutku, Split 1963.
• Iz Memoara maršala Marmonta (Ilirske uspomene 1806-1811), Split: Čakavski sabor, 1977.
• Maršal Marmont: Memoari, Split: Logos, 1984.
• Splitski karnevali, Split: Logos, 1984. (Digitalizirano izdanje na portalu Gradske knjižnice Marko Marulić.)
• Dalmacija anno Domini, Split: Logos, 1988.
• Splitski igrokaz, Split: Društvo prijatelja kulturne baštine, 1993.
• Staro zrcalo splitsko, članci i podlistci, Split: Matica hrvatska, 1994.
• Ratni dani pod Marjanom, dnevnik i podlistci,Split: Matica hrvatska, 1996.
• Les Français en Dalmatie (1806-1814) (Francuzi u Dalmaciji; preveli Gérard Denegri i Jasna Vučetić), Alliance Française de Split, 2002. (2. izd. 2006.)
• Marulić u deset slika, Split: Matica hrvatska, 2005.
• Spliska prigovaranja, Split: Naklada Bošković, 2007.
• Jadranom i oceanima, Split: Matica hrvatska, 2008.
• Prohujalo pod Marjanom, Split: Naklada Bošković, 2010.
• Davni dani dalmatinski, Split: Naklada Bošković, 2013.
• Krijesnice hrvatskoga Jadrana, Split: Naklada Bošković, 2014.

• Ordre des Palmes Académiques (Francuska; chevalier, 1974.; officier, 1998.)
• Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića, 1998.
• Nagrada grada Splita za godinu 1996.

• Bibliografija radova Frane Barasa 1951.-2001., Split: Društvo prijatelja kulturne baštine, 2002.
• Ivica Luetić: Splitske teme. Dvije knjige Frane Barasa, Hrvatsko slovo, petak, 18. studenoga 2011. godine, str. 22