Ante Selak

Dr. sc. Ante Selak (Rašćane Gornje kod Imotskog, 19. studenoga 1949.) hrvatski je pedagog, jezikoslovac i prosvjetar. Predavač je gramatike i pravopisa hrvatskog jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu.

Ante Selak rođen je 19. studenoga 1949. u Rašćanima Gornjim (općina Imotski). Osnovnu školu završio je u Župi, klasičnu gimnaziju u Splitu, Filozofski fakultet u Zagrebu. Doktorski studij iz hrvatskoga jezika završio na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i na istom je fakultetu 19. srpnja 2006. obranio disertaciju i stekao znanstvenu titulu doktora znanosti iz područja humanističkih znanosti, znanstveno polje filologija, grana kroatistika.

Od 1977. do 1992. godine radio je u Školskim novinama, od 1992. do 1995. jedan je od osnivača i prvi direktor Hrvatske sveučilišne naklade. Potom je dvije godine urednik u nakladničkoj kući Pergamena, a od 1998. do 2002. radi kao voditelj izdavačke djelatnosti u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Od 2000. godine predaje na Učiteljskoj akademiji, odnosno Učiteljskom fakultetu u Zagrebu.

Oženjen je i otac četvero djece.

Priredio je nekoliko knjiga:

• Hrvatska zauvijek: prilozi hrvatskoj državotvornoj misli
• Ričoslovje Šime Starčevića

• reizdanja emigrantske Hrvatske revije:
• Cvrčak u boriku (poezija i proza)
• Sudbine i djela (književnost, umjetnost i jezikoslovlje), koja je dijelom nakladničke cjeline Hrvatska revija u egzilu 1951. - 1990.

Urednik je:

• Taj hrvatski (zbornik dokumenata i objavljenih radova o problematici hrvatskog jezika u razdoblju od 1970. do 1992. godine, te izvornih književnih tekstova hrvatskih autora), 1992.
• Leksikon hrvatskoga jezika i književnosti , 2001. (suurednik Ante Samardžija)

Sabrao je zbirku propisa i zakona u svezi s hrvatskim školstvom:

• Hrvatsko osnovno školstvo, 1998. (2. izd. 2002.)

Napisao je knjigu o jezikoslovnim pogledima Ilije Abjanića, tvorca hrvatskog medicinskog nazivlja Jezikoslovni pogledi Ilije Abjanića : (grafija, ortoepija, eufonija, prozodija), 2007.

• Fluminensia, god. 19 (2007.) br. 1, str. 115.-140. Problemi hrvatske središnje jekavštine u normiranju hrvatskoga jezika u 20. stoljeću